Kemijsko čišcenje sustava klimatizacije i ventilacije

Posljednjih godina značajno je povećan broj klimatiziranih prostorija. Osim temperature, vlažnosti i strujanja zraka, potrebno je voditi brigu i o mikrobiološkoj kvaliteti zraka koji udišemo. Naime, zrak koji struji klima sustavima je zbog vlažnosti i temperature pogodna podloga za razvoj gljiva, plijesni i bakterija.

Izloženost gljivama i plijesni , npr. aspergilusu može dovesti do alergijskih reakcija. One se najčešće očituju kao hunjavica, upala sinusa, astma ili aspergiloza. Znakovi bolesti uzrokovanih preosjetljivošću na gljivične antigene ne mogu se razlikovati od onih uzrokovanih preosjetljivošću na druge alergene kao pelud, kućna prašina ili grinje budući da su i ovdje prisutni svrbež sluznice očiju i nosa, kihanje, kašljanje, šmrcanje te otežano disanje.

U klima sustavu može se umnožavati i legionela . Rastu i umnožavanju legionele pogoduje temperatura od 25 do 44 fC, anorgansko i organsko onečišcenje te stajanje vode u sustavu. Ljudi se zaraze udišući vodeni aerosol u kojem se legionele nalaze. Infekcija se obično javlja epidemijski, a očituje se kao teška upala pluća.

Lose klimatizirani zrak može biti uzrokom "sindroma bolesnih zgrada" . Najčešće tegobe su nadraženost sluznice očiju, nosa i grla, osjećaj suhoće sluznica, kašalj, svrbež, učestale infekcije dišnog sustava, glavobolja i psihički zamor sto rezultira čestim izostankom s posla ili izbjegavanjem ponovnog boravka u prostorijama s kojima se ovakvi simptomi povezuju.

Kako bi se izbjegle sve ranije navedene tegobe nužno je redovito i pravilno održavati klima sustave. To podrazumijeva redovito mehaničko čišćenje, izmjenu filtra za zrak te dezinfekciju sustava najmanje jednom godišnje. Dezinfekciju vršimo primjenom ULV metode (ultra low volume) koja stvaranjem aerosola dezinficijensa, omogućava njegovo prodiranje u najudaljenije dijelove klima sustava.